Opasno po zdravlje

Uskraćeno pravo na informaciju

Zašto treba obratiti pozornost na etiketu proizvoda? Deklaracija, kažu autorice, pruža važne informacije onima koji iz zdravstvenih razloga moraju paziti što jedu, koji žele koristiti što manje prerađene proizvode ili iz prehrane eliminiraju sve životinjske sastojke. Na žalost, kažu, potrošaču se zbog nepotpunog i nepravilnog deklariranja sastojaka često uskraćuje pravo na informaciju o tome što kupuje i jede. Potrošač svejedno "nije nemoćan: svjesnim odabirom proizvoda može zaštititi svoje interese. Ne moramo gutati sve što nam se nudi!".

 

   

Što su aditivi?

Aditivi su djelotvorne tvari koje se dodaju proizvodu u vrlo malim količinama. Industrijska proizvodnja i prerada namirnica nužno je, navode autorice, povezana s upotrebom prehrambenih aditiva. I prije masovne industrijske proizvodnje ljudi su prerađivali hranu i pritom koristili neke tvari koje danas ubrajamo u aditive: pektin, sol, ocat, med, šećer, limunov sok. Aditivi pridonose ujednačenoj kvaliteti proizvoda, ponudu namirnica čine neovisnom o godišnjem dobu, omogućuju proizvodnju jeftinije hrane i dugoročno skladištenje. No, neki su aditivi došli na loš glas, a dodatno je loše što još uvijek "nedostaje transparentnost i cjelovita informacija o aditivima i njihovu utjecaju na zdravlje ljudi".
Prehrambeni aditivi označavaju se slovom E i odgovarajućim brojem, a na originalnom pakiranju proizvoda morao bi biti naziv skupine aditiva, naziv samog aditiva ili takozvani E-broj.

Autorice

Dada Lerotić godinama angažirano djeluje na području zaštite okoliša. Vodi radionice o odgoju za zaštitu okoliša namijenjene učiteljima i nastavnicima osnovnih škola. Mr. Ivana Vinković-Vrček, inženjer medicinske biokemije, zaposlena je u Zavodu za opću i anorgansku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.

PETNAEST OPASNIH E-BROJEVA

Hrana posoljena monokalijevim glutaminatom

Za E-brojeve u knjizi označene crvenom bojom mnoga znanstvena istraživanja, navode autorice, upućuju na moguću štetnost za ljudsko zdravlje. Među bojilima koja se puno upotrebljavaju u proizvodnji slatkiša, osvježavajućih pića, prerađenog voća, autorice su kao opasne za zdravlje izdvojile petnaestak "eova", često zabranjenih u mnogim zemljama, povezanih s nastajanjem kancerogenih oboljenja, astme, alergija, poremećaja u radu štitnjače, povišenjem krvnog tlaka...
E127, na primjer, sintetsko crveno bojilo eritrozin, trebale bi izbjegavati osobe s problemima u radu štitnjače; među konzervansima (E200 i dalje) mnoga nisu preporučljiva za čestu upotrebu, a ponegdje su zabranjena; među antioksidansima i regulatorima kiselosti, označenima s E300, izdvojimo, recimo, fosfornu kiselinu i njezine spojeve E338 i E339 koji se dodaju u proizvodnji sireva i gaziranih sokova, odnosno tjestenine, mesnih prerađevina, praškastih proizvoda za juhe i umake, mlijeka, vrhnja, topljenog sira, sladoleda, slatkiša, čipsa, flipsa, bezalkoholnih i alkoholnih pića... Velike doze mogu utjecati na smanjenje koštane mase i stvaranje kamenaca, odnosno na resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu. S početnim brojem četiri označavaju se stabilizatori, zgušnjivači, tvari za zadržavanje vlage i emulgatori, a uz mnoge od njih je preporuka "izbjegavati".
Spojevi, na primjer, označeni sa E432 i E436 upotrebljavaju se za vrhnje, puding i ostale mliječne deserte, majoneze, deserte na bazi voća i povrća, slatkiše. U organizmu, navode autorice, mogu povećati resorpciju štetnih tvari topivih u mastima i izmijeniti probavu mnogih drugih tvari.
Među regulatorima kiselosti i tvari za sprječavanje zgrudnjavanja (s početnim brojem pet), aluminijevi spojevi, primjerice, označeni sa E521, E522 i E523, koji se koriste kao učvršćivači tkiva voća i povrća, u velikim koncentracijama (4-6 grama dnevno) mogu dovesti do nakupljanja aluminija u organizmu, na što su posebno osjetljivi bubrežni bolesnici, a spojevi aluminija dovode se i u vezu s nastajanjem Alzheimerove bolesti.
Od 18 aditiva-pojačivača okusa koji se spominju u knjizi, gotovo svi su "podvučeni crvenim": E622, na primjer - monokalijev glutaminat koji se obično upotrebljava kao zamjena za sol - može izazvati mučninu, povraćanje, proljev, grčeve. Mnoge od njih moraju izbjegavati ljudi koji boluju od gihta, mnogi su nedovoljno ispitani, mnogi su u nekim zemljama zabranjeni. E900 i dalje, te E iza kojega slijedi četveroznamenkasti broj, označavaju tvari za zaslađivanje, poliranje i modificirane škrobove. Umjetna sladila i pojačivači okusa E950 (acesulfam-k) i E951 (aspartam) 200 puta su slađi od šećera (a ima ih i 500 puta slađih - saharin, na primjer). Oba su u skupini sladila za koje se pokazalo da uzrokuju rak kod životinja i povećavaju izglede za pojavu raka kod ljudi; aspartam se nalazi u više od 6000 proizvoda (i dječjih), iako može biti vrlo škodljiv za zdravlje. Prekomjerno uzimanje (a mjera je 40 miligrama na kilogram tjelesne težine dnevno) može izazvati trovanje. Simptomi su omamljenost, glavobolje, umor, zamagljeno vidno polje, osip... Postoje sumnje da može inducirati tumore mozga, multiplu sklerozu, Parkinsonovu bolest, kroničan umor, epilepsiju, dijabetes, mentalnu zaostalost, limfom...

 

SPISAK OZNAKA TVARI (EMULGATORA) OPASNIH PO ZDRAVLJE:


E102 - opasan
E103 - zabranjen
E104 - sumljiv
E105 - zabranjen
E110 - opasan
E111 - zabranjen
E120 - opasan
E121 - zabranjen
E122 - sumljiv
E123 - vrlo opasan
E124 - opasan
E125 - zabranjen
E126 - zabranjen
E127 - opasan
E130 - zabranjen
E131 - uzrokuje rak
E141 - sumljiv
E142 - uzrokuje rak
E171 - sumljiv
E173 - sumljiv
E180 - sumljiv
E210 - uzrokuje rak
E211 - uzrokuje rak
E212 - uzrokuje rak
E213 - uzrokuje rak
E215 - uzrokuje rak
E216 - uzrokuje rak
E217 - uzrokuje rak
E221 - poremećaj crijeva
E222 - poremećaj crijeva
E223 - poremećaj crijeva
E224 - poremećaj crijeva
E226 - poremećaj crijeva
E230 - štetan za kožu
E231 - štetan za kožu
E232 - štetan za kožu
E241 - sumljiv
E250 - poremećaj pritiska
E251 - poremećaj pritiska
E311 - izaziva osip
E312 - izaziva osip
E320 - holesterol
E321 - holesterol
E322 - poremećaj želuca
E330 - uzrokuje rak
E338 - poremećaj želuca
E339 - poremećaj želuca
E340 - poremećaj želuca
E341 - poremećaj želuca
E407 - poremećaj žreva
E450 - poremećaj želuca
E461 - poremećaj želuca
E462 - poremećaj želuca
E463 - poremećaj želuca
E465 - poremećaj želuca
E466 - poremećaj želuca 

1. Izazivači zloćudnih tumora: E 105, E 121, E 123, E 125, E 126, E 130, E 142, E 152, E 210, E 213-217, E 240, E 330, E 477.

2. Izazivači oboljenja želučnog i crijevnog trakta: E 221-226, E 320-322, E 338-341, E 407, E 450, E 461-466.

3. Alergeni: E 230-232, E 239, E 311-313.

4. Uzročnici bolesti jetre i bubrega: E 171-173, E 320, E 322.

A kako perete sebe?

 

Ako nam je, u potrazi za što zdravijim načinom prehrane, provjeravanje etiketa na namirnicama već postalo svakodnevna rutina, moramo se zapitati što je s proizvodima za održavanje osobne higijene.

 

Ne zaboravimo da je koža naš najveći organ, da preko nje izlučujemo mnoge tvari, ali ih isto tako i upijamo. Mnogi kozmetički  proizvodi sadrže vrlo štetne kemikalije koje mogu prouzročiti velike probleme i nama i našem okolišu. Prije nego se istuširamo i skinemo sa sebe prašinu asfalta, napravimo inventuru u kupaonici i pogledajmo koji su sve sastojci prisutni u našim šamponima, kupkama itd. Što to naša koža udiše? Magični trio

Trebalo bi nam zaista mnogo prostora da nabrojimo sve štetne kemikalije koje se redovno koriste u kozmetici, ovo su tri najčešće:

Natrij lauril sulfat (na deklaraciji će često pisati: sodium laureth sulfate) najčešći je detergent kojeg možemo naći u šamponima za kosu, kupkama, gelovima za tuširanje, zubnim pastama i drugdje. Isti taj detergent koristi se u sredstvima za pranje podova u garažama i za odmašćivanje motora. Dokazano je da se ovaj detergent iznimno brzo upija i taloži u organizmu, te utječe na deformacije očnog tkiva i sljepoću u djece. Također prodire i nakuplja se u tkivu srca, jetre, pluća i mozga. Povezuje se s iritacijama kože i gubitkom kose.  Zašto je ovaj sastojak u našim šamponima??? Propilen glikol (propylene glycol) se u industriji koristi kao antifriz i tekućina za kočnice, ali je isto tako vrlo prisutan i u regeneratorima za kosu, losionima za tijelo, kremama i zubnim pastama. U kozmetici se koristi kao sredstvo za vlaženje kože, a uzrokuje iritaciju kože, iritaciju očnog tkiva, oštećenje bubrega i jetre, mučninu i glavobolje.

Ftalati su naftni derivati koje ćete naći u četkicama za zube, auto dijelovima, insekticidima, analgeticima, zubnim pastama, lakovima za nokte, lakovima za kosu, parfemima... Zbog svoje toksičnosti, ftalati su zabranjeni u dječjim igračkama, u SAD su postavljene granice emisija tih supstanci u zrak ili vode, ali je još uvijek u redu da njima peremo zube. Povezuju se s poremećajima rada endokrinog sustava i potencijalno su kancerogeni. Dokazano mogu utjecati na deformacije fetusa, prouzročiti pobačaj te smanjiti koncentraciju sjemena u muškaraca. (genetski materijal)

 

A kako sve to utječe na naš okoliš?

 

Ne zaboravite naš moto: Osobno zdravlje preduvjet je zdravlja planeta i obratn

 

 Sve štetne kemikalije raznim putevima dospijevaju u naš okoliš i talože se u tlu, vodama, biljkama, životinjama... (svakako pročitajte izvrstan članak o dioksinu iz Glasila 22, a uskoro će biti objavljen i na ovim stranicama).

 

Sve je više prisutan problem skladištenja kemikalija i toksičnog otpada, posebno u zemljama izvan EU.

 

Ambalaža preparata, koji mi potrošimo za mjesec dana, ostaje u prirodi vječno!

Što opasne kemikalije rade u našoj kozmetici (a i drugdje)?

 

Komercijalni proizvodi koji sadrže štetne kemikalije su jeftini i daju iluziju djelotvornosti.

Nadalje, kemijska je industrija jedna od najprofitabilnijih i ima vrlo utjecajan lobi. Primjerice, prošle jeseni se u Europskoj komisiji vodila žustra rasprava o učinkovitijoj kontroli tisuća netestiranih kemikalija koje se talože u našim tijelima. Predstavnici kemijske industrije i čelnici nekih europskih država lobirali su protiv eventualnih restrikcija tvrdeći, na osnovu hladnih i parcijalnih kalkulacija, kako europska kemijska industrija neće biti dovoljno konkurentna, s obzirom na američku.

 

Cost-benefit analize pokazuju da bi se smanjeni troškovi saniranja zdravstvenih posljedica, koje snose porezni obveznici, višestruko isplatili. Cost – benefit analize pokazuju da bi se smanjeni troškovi saniranja zdravstvenih posljedica upotrebe štetnih kemikalija, koje sada snose porezni obveznici, višestruko isplatili. Osim toga, kakvu budućnost Europa ima bez zdravih građana?!

Što možemo učiniti?
  • Više propitivati, a manje vjerovati – to što je nešto na polici dućana ili na TV-u u udarnom terminu ne znači da je dobro! (Sjetimo se da je prije nekoliko godina cigarete bilo dozvoljeno reklamirati i pod sloganom "S cigaretom nikad nisi sam", iako je i tada postojalo bezbroj istraživanja koja su pušenje povezivala s malignim oboljenjima)
  • čitati deklaracije
  •  birati reciklirana, staklena ili pakiranja sa što manje ambalaže
  •  pitati prodavače i proizvođače o sastojcima u proizvodima
  • educirajte se, istražujte – alternative postoje!
  • Prirodne proizvode ne treba testirati na životinjama – koristite kozmetiku bez okrutnosti!

 

OPREZ! Prirodno i "prirodno"

  • Postoji razlika između potpuno prirodnih proizvoda i proizvoda na prirodnoj bazi – ovim zadnjima se dodaju kemikalije – pročitajte deklaraciju!  
  • Nemojte se pouzdavati isključivo u onu: ako ne znaš što je dobro – kupi skupo. Mnogi skupi kozmetički preparati sadrže opasne kemikalije, a ono što plaćate je marketing, ambalaža, logo, marketing...
  • Svaki proizvod mora imati jasno vidljivu deklaraciju ispisanu na hrvatskom jeziku!
  • Ne navode se sve štetne kemikalije u deklaraciji (npr. ftalati vrlo rijetko).
Avtor:Tiho Matić