Postanje prezimena Krolo s jezičnog motrišta mora se dovesti u vezu s imenicom kralj. Naime, imenica kralj nastala je od imena najpoznatijeg srednjovjekovnog vladara Karla Velokog (njemački Karl, latinski Carolus), koji je slavljen kao obnovitelj Rimskog Carstva. Riječ kralj (kral) preuzeli su skoro svi slavenski narodi, u čijim je jezicima kral metatezom likvidom pretvoreno u krol (poljski, ruski korol, slično je i u mađarskom kiral). Nekadašnji oblik u njemačkom sačuvao se u prilično čestom prezimenu Kroll, koje odgovara našem prezimenu Krolo. Pokušaj nekih autora da prezime Krolo dovedu u vezu s njemačkim glagolom krollen, što znači malaksati, sustati od slabosti, temelji se samo na glasovnoj sličnosti.


Starina roda Krolo je na livanjskom dijelu Buškog blata, u selu Mišima, gdje je u popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragičević zabilježio 4-članu obitelj Jure Krolo. Ovo je bila jedina obitelj s ovim prezimenom, koja nije doselila u Cetinsku krajinu. Već godine 1691. obitelj s prezimenom Krolo dobiva zemlju i pašnjake u planinskim djelovima Cetinske krajine, u Strmedocu i Tijarici. J. A. Soldo navodi i dva spomena o Marku Kroli Jakovljevu, trgovcu iz Kamenskog. Drugog siječanja 1791. godine sinjski trgovci Vuletići, koji su trgovali s Markom Krolom i Cvitom Pavlovićem, nakon obavljenog obračuna morali su im platiti za 30 volova 209 zlatnih mletačkih cekina (10.032) i 17,11 lira, što su toga dana i isplatili. Petog lipnja 1794, godine Marko je Krolo primio od sinjskog trgovca Ivana Buljana previše novca za 100 konja, pa je dužan 3.140,8 lira vratiti u tri rate:prvu do blagdana Svetog Mihovila, a preostale tijekom 1795. i 1796. godine. Krole se početkom 19. stoljeća naseljavaju i na mućko-lećevačkom području: u Gizdavcu su 1835. godine zabilježene tri obitelji s prezimenom Krolo: Pavina, Petrova i udovice Marte; 1948. godine u Gizdavcu prebiva 7 obitelji roda Krolo. Današnje Krole na buškoblatskom dijelu općine Tomislavgrad (Kazaginac, Donja Grabovica), kao i na livanjskom području (Podhum, Donji Žabljak i Prisap) doselili su iz Kamenskog u drugoj polovici 19. stoljeća. U Podhumu pokraj Livna danas žive Eranovići, koji su nastali od roda Krolo, a i oni su doselili s područja Dalmacije. Danas na triljskom području Krole žive: u Kamenskom (25 obitelji, 52 člana), Strmendocu (1, 14) i Trilju (7, 10).